Wahi a ka AgriGator portal, he mau minuke i hala aku nei ua pau ke koho balota no ka Luna Hoʻokele hou o ka UN Food and Agriculture Organization (FAO), kahi i hoʻopau ai ka Hope Kuhina Mahiai mua o Kina a me kahi lālā o ka Communist Party o kēia ʻāina, Qu. Ua lanakila ʻo Dongyu, i ka lanakila ʻāina. Ma kēia pou, e hoʻololi ʻo ia iā José Graziano da Silva, ka ʻelele o Brazil, nāna i alakaʻi i ka FAO no ʻelua mau huaʻōlelo a ʻewalu mau makahiki i ka lālani - mai 2011 a 2019.
ʻOi aku ma mua o ka hapalua o nā ʻāina i koho balota iā Kina - 108 mai 194. Ua loaʻa iā Catherine Geslain-Lanéelle o Farani, ke poʻo mua o ka ʻoihana mahiʻai o ka ʻāina i kākoʻo ʻia e nā ʻāina ʻEulopa, ua loaʻa iā 71 mau balota. ʻO nā balota liʻiliʻi loa - 12 - ua lanakila ʻia e Davit Kirvalidze, ke Kuhina Mahiai mua o Georgia. No laila, ua lilo ka lanakila i ka lunamaka'āinana o Kina i ka puni mua, no ka mea ʻoi aku ma mua o ka hapalua o ka poʻe i komo i koho iā ia.
He mea hoihoi loa ka ʻāina koʻikoʻi a me ka mea hāʻawi nui i ka FAO, ʻo ia hoʻi ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa, i kākoʻo i ka ʻelele o Georgia, ʻo ia ka mea i loaʻa ka helu liʻiliʻi o nā balota. Ua hoʻāʻo ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa e hana i nā mea āpau e pale aku ai i ka Lunamakaʻāinana o Kina mai ka loaʻa ʻana o ka pou poʻo o ka FAO, eia naʻe, ʻoiai ua hūnā ʻia ke koho balota, he mea paʻakikī loa ka haʻi ʻana i ka mea i ʻae pololei me ʻAmelika Hui Pū ʻIa no ke koho ʻana i ke alakaʻi hou. o ka UN Food and Agriculture Organization.
Ma muli o ka lanakila o ka Lunamaka'āinana Kina, ua hōʻike kekahi poʻe i ka 41st FAO Conference i ka manaʻo e hiki ke noʻonoʻo hou ʻo ʻAmelika i kāna mau hoʻolālā e hoʻolilo i ka hui. Ma ka manawa like, e hoʻonui paha ʻo Kina i ke kālā no FAO a me kāna mau papahana a puni ka honua.
ʻO FAO kekahi o nā hui UN nui loa. Hoʻohana ia ma mua o 11 poʻe ma ka honua a he kikowaena honua no ka ʻike mahiʻai a me ka ʻoihana meaʻai. Hoʻoikaika pū ʻo FAO me nā keʻena UN ʻē aʻe e pili ana i nā pilikia like ʻole e pili ana i ka palekana meaʻai, ke olakino lehulehu, ka hoʻomohala hoʻomau, ke kaiapuni a me nā mea ʻē aʻe e pili ana i ka mahiʻai a me ka ʻoihana meaʻai. ʻO kekahi o nā pahuhopu koʻikoʻi o FAO, ʻo ia ka hoʻokumu ʻana i kahi honua me ka ʻole o ka pōloli ma 500. I kēia lā, ʻoi aku ma mua o 2030 miliona mau kānaka e pōloli ana, a he nui nā poʻe loea e kānalua nei e hiki ke hoʻokō ʻia ka pahuhopu 800 o FAO.
Source: https://www.fruit-inform.com/